Algological

Inicijativni odbor za osnivanje Algološke sekcije Hrvatskoga botaničkoga društva (HBoD) u sastavu prof. dr. sc. Anđelka Plenković-Moraj, prof. dr. sc. Damir Viličić i izv. prof. dr. sc. Nenad Jasprica je 17. lipnja 2009. pokrenuo postupak utemeljenja Sekcije. Upravni odbor HBoD-a je na sjednici od 17. studenoga 2009. podržao tu inicijativu te privremeno usvojio nacrt Pravilnika o radu sekcije. Članovi HBoD-a su na Godišnjoj skupštini 16. prosinca 2009. usvojili Pravilnik o radu sekcije, čime je i utemeljena Algološka sekcija Društva. Upravni odobor HBoD-a, na sjednici od 16. prosinca 2010., a članovi na Godišnjoj skupštini 17. prosinca 2010., sukladno Pravilniku o radu Algološke sekcije i Statuta HBoD-a, potvrdili su prijedlog članova Sekcije čime je Nenad Jasprica izabran za pročelnika za mandatno razdoblje 2010.-2012.

Sekcija je 21. travnja 2010. postala punopravnom članicom Federation of European Phycological Societies (FEPS) (http://www.feps-algae.org). Sekcija trenutno ima 27 članova zaposlenih na znanstvenim institutima i visokim učilištima u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Zagrebu i Osijeku. Članovi Sekcije bave se florom i vegetacijom bentoskih makroalga i morskih cvjetnica u Jadranu, taksonomijom i ekologijom morskog i slatkovodnog fitoplanktona, ekologijom voda, morfološkim i molekularnim aspektom morskih i slatkovodnih bentoskih dijatomeja, perifitonom, ekofiziologijom i ekotoksikologijom alga, eutrofikacijom, toksičnim vrstama morskog fitoplanktona i toksičnosti školjkaša te zaštitom biološke raznolikosti.

Ciljevi Algološke sekcije HBoD-a su:

  1. Međusobno povezivanje članova s ciljem brže razmjene svih informacija.
  2. Izradba registara eksperata prema užim specijalističkim područjima na vlasititim web-stranicama radi lakšeg prepoznavanja svojih članova od strane domaćih i inozemnih znanstvenika te ostalih zainteresiranih pravnih subjekata i pojedinaca.
  3. Sudjelovanje u izradbi zakonskih akata, strategija i ostalih dokumenata od značaja za zemlju i šire, a s ciljem očuvanja raznolikosti genofonda, svojti i ekosustava te unaprijeđenja živih resursa, poglavito Jadranskoga mora, naših krških rijeka i močvara.
  4. Organizirano, zajedničko i jedinstveno istupanje u javnosti o pitanjima iz svih područja algologije, po potrebi ili očitovanje na zahtjev.
  5. Lobiranje na nacionalnoj razini, promicanje rada Sekcije i članova u zemlji i inozemstvu.
  6. Uspostavljanje suradnje s drugim znanstvenim udrugama i/ili sekcijama širom Europe.
  7. Prijenos znanja kroz organiziranje terenskih treninga, tečajeva, ljetnih škola i dr.
  8. Sudjelovanje u organizaciji radionica, simpozija, a posebno, u suradnji s ostalim sekcijama i članovima HBoD-a, organizacija Hrvatskog botaničkog kongresa.
  9. Preko svojeg predstvanika u FEPS, kreirati program European Phycological Congress.
  10. Izdavanje publikacija.
  11. Potpora razmjeni studenata.
  12. Popularizacija znanosti.