Hrvatsko botaničko društvo

.

Povijest Hrvatskog botaniškog društva

Hrvatsko botaničko društvo osnovano je 18. studenoga 2002. godine kao strukovno društvo koje okuplja članove koji se profesionalno ili amaterski bave nekim od aspekata botaničkih znanosti. Za prvog predsjednika izabran je Toni Nikolić s Botaničkog zavoda PMF-a u Zagrebu, koji je tu funkciju obnašao u dva dvogodišnja mandata. Sljedeća dva mandata (2006.-2010.) Društvo vodi Sanja Kovačić iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, a od 2010. do 2014. na čelu Društva je Antun Alegro s Botaničkog zavoda PMF-a u Zagrebu. Od 2014. do 2018. Društvo je pod palicom Zrinke Ljubešić s Botaničkog zavoda PMF-a u Zagrebu, a od 2018. do 2020. na čelu je Društva Nenad Jasprica s Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.

Tokom tog vremena društvo je profiliralo nekoliko kontinuiranih djelatnosti. To su prvenstveno organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, organiziranje stručno-popularnih predavanja i ekskurzija, izdavanje stručno-znanstvenog časopisa Glasnik Hrvatskog botaničkog društva te provođenje stručnih i znanstvenih projekata.

Od skupova, do sada je organizirano šest Hrvatskih botaničkih simpozija, devet Tjedana botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, Simpozij o evoluciji bioraznolikosti na Balkanu te nekolicinu radionica (npr. radionicu o korištenju baze podataka Flora Croatica, radionicu o analizi molekularne raznolikosti biljaka, radionicu o C-S-R strategijama, radionicu o etnobotanici (Ethnobotany – prospects of ethnobotanical research in Croatia), itd.

Osobito su dobro prihvaćena stručna i popularna predavanja koja se održavaju dvotjedno tijekom trajanja zimskog i ljetnog semestra. Predavači su najčešće članovi Društva koji posjetitelje upoznaju sa svojim botaničkim ekskurzijama na svim kontinentima, svojim projektima, rezultatima istraživanja, temama iz povijesti botanike i biografijama znamenitih botaničara. Godišnje se održi desetak takvih predavanja, koja su s vremenom prerasla u redovna druženja članova i njihovih gostiju.

Članovi društva vodili su više desetaka projekata koji su se bavili ili se bave prvenstveno istraživanjem i kartiranjem flore i vegetacije određenih područja, izradom edukacijskih sadržaja, ekološkim i ostalim istraživanjima vezanim uz terenski rad i herbarijske zbirke.