Hrvatsko botaničko društvo

Upute autorima

Prilikom dostave rukopisa autor treba navesti koju kategoriju priloga predviđa za svoj rukopis.

Recenzentski postupak

  1. Izvorni znanstveni članci i kratka priopćenja prolaze postupak barem dvije nezavisne recenzije od strane domaćih i međunarodnih recenzenata.
  2. Stručni radovi prolaze postupak jedne ili dvije nezavisne recenzije od strane domaćih i međunarodnih recenzenata.

Uredništvo procjenjuje hoće li dostavljeni rukopis biti 1/ prihvaćen, 2/ prihvaćen s manjim preinakama, 3/ prihvaćen s većim preinakama ili 4/ neće biti prihvaćen za objavljivanje.

Uredništvo zadržava pravo da rukopisu nakon recenzije promijeni kategoriju u kojoj je izvorno prijavljen.

Priprema rukopisa:

Izvorni znanstveni članak treba sadržavati sljedeće dijelove: (1) naslov rada, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresu ustanove ili institucije autora; ako autor nema institucionalnu afilijaciju, navodi se osobna kontakt-adresa autora (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) uvod, (8) materijali i metode, (9) rezultati, (10) rasprava (rezultati i rasprava mogu biti objedinjeni u jedno poglavlje), (11) zaključak (po izboru). (12) literatura, (13) prilozi (prema potrebi).

Kratko priopćenje treba sadržavati sljedeće dijelove: (1) naslov rada, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora; ako autor nema institucionalnu afilijaciju, navodi se osobna kontakt-adresa autora, (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) osnovni tekst (prihvatljiva je i podjela na prikladna poglavlja), (8) literatura, (9) prilozi (prema potrebi).

Stručni rad treba sadržavati (1) naslov rada, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora; ako autor nema institucionalnu afilijaciju, navodi se osobna kontakt-adresa autora (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) osnovni tekst (prihvatljiva je i podjela na prikladna poglavlja), (8) literatura, (9) prilozi (prema potrebi).

Pregledni rad treba sadržavati (1) naslov rada, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora; ako autor nema institucionalnu afilijaciju, navodi se osobna kontakt-adresa autora (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) sažetak, (6) ključne riječi (najviše pet, poredanih abecednim redom), (7) osnovni tekst (prihvatljiva je i podjela na prikladna poglavlja), (8) literatura, (9) prilozi (prema potrebi).

Vijesti, crtice, nekrolozi, obljetnice, prikazi knjiga i preporuke trebaju sadržavati (1) naslov rada, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora (* označen autor za dopisivanje), (3) adresa ustanove ili institucije autora; ako autor nema institucionalnu afilijaciju, navodi se osobna kontakt-adresa autora (4) e-mail adresa autora za dopisivanje, (5) osnovni tekst, uz preporuku da se ovi tipovi priloga pišu na hrvatskom jeziku.

Prilozi za kratko priopćenje Novi nalazi rijetkih i nebilježenih vaskularnih biljaka, mahovina, lišaja, gljiva i algi u Hrvatskoj i susjednim zemljama trebaju biti organizirani na sljedeći način: (1) znanstveno ime taksona, (2) puno/a ime/na i prezime/na autora s inicijalima u zagradama (3) naziv lokaliteta s WGS84 koordinatama u decimalnim stupnjevima i datumom sakupljanja, nakon čega se navode inicijali istraživača koji je zabilježio takson na tom lokalitetu (4) citirani herbarijski primjerci pohranjeni u službenim zbirkama (preporuka), (5) opisni dio najviše dužine do 200 riječi, (6) najmanje jedna fotografija taksona i (7) reference koje su u skladu sa stilom časopisa. Prvi autor članka (tzv. column editor) bit će odabran među prvim autorima nalaza. Prvi autor bit će odgovoran za pripremu rukopisa.

Opće upute:

    1. rukopisi mogu biti napisani na hrvatskom ili engleskom jeziku;
    2. rukopisi napisani na hrvatskom jeziku, moraju imati naslov, sažetak, ključne riječi te naslove slika, tablica i priloga i na engleskom jeziku;
    3. rukopisi napisani na engleskom jeziku, moraju imati naslov, sažetak, ključne riječi te naslove slika, tablica i priloga i na hrvatskom jeziku;
    4. ključne riječi: maksimalan broj ključnih riječi je 5, među ključnim riječima se ne ponavljaju riječi iz naslova, ključne riječi se navode abecedno na jeziku na kojem je pisan rad, na drugom jeziku se samo prevode, redoslijed se ne mijenja;
    5. rukopisi, bez obzira na izvorni jezik, trebaju biti napisani gramatički i stilski ispravno; Uredništvo zadržava pravo da rukopis vrati i prije formalne recenzije ukoliko ovaj kriterij nije zadovoljen;
    6. svi prilozi (slike, tablice) se umeću u tekst, ali i dostavljaju neovisno od rukopisa;
    7. upotreba slika, crteža ili drugih grafičkih priloga nije dozvoljena bez navođenja autora, odnosno izvornika ili uz kršenje autorskih prava;
    8. autor(i) dostavljaju tekst i numerirane priloge (tablice, slike i druge priloge) u elektroničkom obliku na e-mail uredništva: hbod.glasnik@gmail.com

Stilske upute:

  • tekst svih rukopisa treba biti napisan u MS-Wordu, font Arial, veličine slova 10, bez fusnota, s jednostrukim proredom na A4 formatu;
  • latinska imena biljnih porodica, rodova i vrsta obavezno se pišu kurzivom;
  • nomenklaturu svojti treba uskladiti prema FCD ili prema nomenklaturno važećim rješenjima (EuroMedPlantbase, Tropicos, POWO), kratice autora svojti prema međunarodnom standardu IPNI, a herbarijske zbirke treba citirati prema IH.
  • grafički prilozi (fotografije, crteži, grafikoni i sl.) dostavljaju se u jpg, gif ili tif formatu u rezoluciji od najmanje 200 dpi;
  • više priloga (fotografija) koji su dijelom jedne slike označavaju se dodatno s A, B, C…;
  • slike u tekstu se navode na sljedeći način: Sl. 1, 2, Sl. 1–3, Sl. 1A, B, Sl. 3B–D, na hrvatskom jeziku; Fig. 1, 2, Fig. 1–3, Fig. 1A, B, Fig. 3B–D, na engleskom jeziku
  • primjer opisa slike: 

Slika 20. Pseudocampylium radicale: A – lokalitet, B – listić (fotografija M. Bučar).

Figure 20. Pseudocampylium radicale: A – locality, B – leaf (photos by M. Bučar).

  • tablice trebaju biti dostavljene u xls formatu (MS-Excel);
  • tablice se u tekstu navode na sljedeći način: Tab. 1, Tab. 1, 3, Tab. 1–4, na hrvatskom i engleskom jeziku;
  • datoteke priloga moraju biti nedvosmisleno imenovane;
  • sve mjerne jedinice trebaju biti u SI sustavu;
  • naslovi publikacija, kao što su časopisi, knjige i monografije se u tekstu pišu kurzivom, bez obzira je li tekst na hrvatskom ili engleskom jeziku;
  • crtica se koristi za označavanje raspona; rasponi godina, datuma ili dimenzija pišu se s razmakom prije i poslije crtice (npr. 1880 – 1890, 5 – 10 cm, 12. lipnja – 15. lipnja), raspon stranica u bibliografskim navodima piše se bez razmaka (npr. 147–150, 23–35);
  • u tekstu i opisima slika je potrebno koristiti sljedeći format za pisanje datuma: hrvatski jezik – 13. siječnja 2026., engleski jezik – 13 January 2026.

Citiranje literature:

Literaturu unutar teksta treba citirati na sljedeći način – (Horvat 1957, POWO 2025). Veći broj referenci treba složiti kronološkim redom, npr. (Lovašen-Eberhardt 1988, Liber i sur. 2000, Franjić i Škvorc 2010, POWO 2025) za radove na hrvatskom jeziku, odnosno (Lovašen-Eberhardt 1988, Liber et al. 2000, Franjić & Škvorc 2010, POWO 2025) za radove na engleskom jeziku.

Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni i u popisu literature. Literaturu „u tisku“ treba navesti samo onda kada je prihvaćena za objavu. U popisu literature, publikacije treba navoditi abecednim redom imena autora, te po godini objave publikacije. Više od jednog rada tijekom iste godine od istog autora označavaju se s a, b, c… nakon navoda godine objave (Horvat 1945a,b).

Imena časopisa, serija, izdavača, skupova i dr. trebaju biti napisani na izvornom jeziku u potpunom obliku, ne skraćenicama.

Primjeri citiranja u popisu literature: 

Članak u časopisu

Mereďa, P., Hodálová, I., Kučera, J., Zozomová-Lihová, J., Letz, D. R., Slovák, M. (2011): Genetic and morphological variation in Viola suavis s.l. (Violaceae) in the western Balkan Peninsula: two endemic subspecies revealed. Systematics and Biodiversity 9(3): 211–231. doi: 10.1080/14772000.2011.603903

Hodač, L., Karbstein, K., Tomasello, S., Wäldchen, J., Bradican, J. P., Hörandl, E. (2023): Geometric Morphometric Versus Genomic Patterns in a Large Polyploid Plant Species Complex. Biology 12(3), 418. doi: 10.3390/biology12030418

  • kod citiranja časopisa potrebno je navesti DOI ukoliko je dostupan;
  • ako svezak časopisa sadrži članke koji nemaju broj stanica, a imaju svoj jedinstveni broj članka, nakon broja sveska, slijedi zarez, a zatim broj članka.

Knjiga

Simpson, M. G. (2006): Plant systematics. Elsevier, London.

Franjić, J., Škvorc, Ž. (2010): Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

Internet izvori

Nikolić, T., Bogdanović, S., Vuković, N., Šegota, V. (ur.) (godina upotrebe): Flora Croatica Database. Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd (pristupljeno 23. siječnja 2025.).

Nikolić, T., Bogdanović, S., Vuković, N., Šegota, V. (eds.) (godina upotrebe): Flora Croatica Database. Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb. http://hirc.botanic.hr/fcd (accessed 23 January 2025).

POWO (godina upotrebe): Plants of the World Online. Royal Botanic Gardens, Kew. https://powo.science.kew.org/ (pristupljeno u rujnu 2025.).

POWO (godina upotrebe): Plants of the World Online. Royal Botanic Gardens, Kew. https://powo.science.kew.org/ (accessed September 2025).

Poglavlje u časopisu

Lovašen-Eberhardt, Ž. (2000): Campanula L. U: Nikolić, T. (ur.): Flora Croatica. Index florae Croaticae, Pars 3, Natura Croatica 9, Suppl. 1: 64–67.

Lovašen-Eberhardt, Ž. (2000): Campanula L. In: Nikolić, T. (ed.): Flora Croatica. Index florae Croaticae, Pars 3, Natura Croatica 9, Suppl. 1: 64–67.

Poglavlje u knjizi

Heywood, V. H. (1968): Fumana (Dunal) Spach. U: Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. (ur.): Flora Europaea 2.

Cambridge University Press, Cambridge, 291–292.

Heywood, V. H. (1968): Fumana (Dunal) Spach. In: Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. (eds.): Flora Europaea 2. Cambridge University Press, Cambridge, 291–292.

Sažetak u zborniku kongresa/simpozija

Dolina, K., Jasprica, N. (2025): Plant communities on the small island in the southern Croatia. U: Ljubešić, Z., Sandev, D., Koletić, N. (ur.): 8. Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: Knjiga sažetaka. Hrvatsko botaničko društvo, Zagreb, 43–44.

Dolina, K., Jasprica, N. (2025): Plant communities on the small island in the southern Croatia. In: Ljubešić, Z., Sandev, D., Koletić, N. (eds.): 8th Croatian Botanical Symposium with International Participation: Book of Abstracts. Croatian Botanical Society, Zagreb, 43–44.

Kvalifikacijski rad

Štefoković, V. (2004): Vegetacijska sukcesija na Đurđevačkim pijescima. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Štefoković, V. (2004): Vegetacijska sukcesija na Đurđevačkim pijescima. Graduate thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.